Ynambú
Mombe'upy
Ohojehína y reka Tupãsy henda ári, imemby H esu hapypa'ume.
Kuarahy ojekávo ijapére otiri yuhéigui ijahy'o. Sapy 'ánte hyapu
Ynambu hapépe ha iveve tarovakuégui oñemondýi henda ha ojevy ykua
rapégui.
Oñeko'õi hese Tupãsy ha oha'uvõ kóicha: "Águi rire tande'yuhéi che
memby ha che ore'uyheiháicha, ha oky ramo añoite totyky nde ahy'ópe ama
resa reporomondyise poi peve".
Ha upe asajepyte aku guive, Ynambu okyrõmante hoy'úva.
Oikóguii kuña hekópe akói iñakãhatã ha oporomondyise.
Ajeve ku mbyry'ái vaírõ hikóni okyve'?me, ñahendúva Ynambu ituruñe' ? po'i pukúpe ombokuasévaicha arai ha omboguarara ama.
jueves, 5 de junio de 2014
Ypaka'a
Mombe'upy
Oikóje petei kuña hóga vera guasúpe, ojegua ha oñembohyakuãségui, hesarái ñandejáragui ha omano'aráhágui.
Hóga rovái oguereko petei yguasu ojerepáva hese yvoty hepyeta, hembiguaikuéra oñotyva'ekue, mitãicha omongakuaáva.
Upe kuñakarai rerapegua oguereko jagua ha mbarakajaita omohyakuãvupáva ha oguerochichiva ára ha pyharépe, ha'e oñembokateháicha. Hetérente oñangarekóva ko kuña naiguaimiséigui ha hesarái tapiáva hi'ángagui.
Petei ko'e oguahe hga rokeme petei guaimi pirumi, tupãmba'ejára, ojerure chupe ka'áre.
"Opa ka'a" he'i jahi vai osevo.
"Che ka'aýpe guarãmnteko, ne'írãko arambosa".
"Tereho eheka sevo'i che yguasu jere rupi, rerambosaséro… opa ka'a ha'emaniko ndéve".
Upe riremínte ho'a hupápe ko kuña jejapógui ija'yva ipirépe. Mba'asy hechapyrã okaru hetére ha oñyñýi javeve heñói ipirégui umi tague overapáva porãgui.
Petei ka'arupytu ohete tyvyro asyve chupe mba'asy ha omoakuruchimbávo oiko chugui guyra.
Opu'ã oguata sambuku mbuku y reka sevo'i jo'óvo. Upe pyhare guive ojehecha ko guyra pyahu omimbipáva jeguágui: "Opa ka'a", Ypaka'a" osapuki aguape apytépe.
Mombe'upy
Oikóje petei kuña hóga vera guasúpe, ojegua ha oñembohyakuãségui, hesarái ñandejáragui ha omano'aráhágui.
Hóga rovái oguereko petei yguasu ojerepáva hese yvoty hepyeta, hembiguaikuéra oñotyva'ekue, mitãicha omongakuaáva.
Upe kuñakarai rerapegua oguereko jagua ha mbarakajaita omohyakuãvupáva ha oguerochichiva ára ha pyharépe, ha'e oñembokateháicha. Hetérente oñangarekóva ko kuña naiguaimiséigui ha hesarái tapiáva hi'ángagui.
Petei ko'e oguahe hga rokeme petei guaimi pirumi, tupãmba'ejára, ojerure chupe ka'áre.
"Opa ka'a" he'i jahi vai osevo.
"Che ka'aýpe guarãmnteko, ne'írãko arambosa".
"Tereho eheka sevo'i che yguasu jere rupi, rerambosaséro… opa ka'a ha'emaniko ndéve".
Upe riremínte ho'a hupápe ko kuña jejapógui ija'yva ipirépe. Mba'asy hechapyrã okaru hetére ha oñyñýi javeve heñói ipirégui umi tague overapáva porãgui.
Petei ka'arupytu ohete tyvyro asyve chupe mba'asy ha omoakuruchimbávo oiko chugui guyra.
Opu'ã oguata sambuku mbuku y reka sevo'i jo'óvo. Upe pyhare guive ojehecha ko guyra pyahu omimbipáva jeguágui: "Opa ka'a", Ypaka'a" osapuki aguape apytépe.
Tupãsy Ka’akupe Mombe’upy
Tava Tovatime oiko’akue petei ñande ypykuéra hérava Hose ava guaraní
oñemongaraiva’ekue. Ha’e ojapo ta’anga tupãope guarã. Petei jey oho yvyra
rekávo ka’aguýpe. Upépe osê chupe guaikurukuéra, kyhyjepópe oñani pe
ka’aguy mbytére oikuaágui ko’ava ndohayhuiha chupe. Guaikurukuéra
ohupytypotoaite jave ojuka haguã Hosépe, kova oñemoi petei yvyra poguasu kupépe,
oñesu ha oñembo’e tupasýme:
-Chemokañymína ko’a guaikuru resa renondégui, aníkena ehejatei che recha hikuái
Tupãsymi
-Ase ramo ko’agui tekovére, ajapóta ndéve nera’anga yvyrágui, nemomora haguã opavave
oikóva guive ko yvy ape ári.
Tupasý ohendu iñe’ê ha umi guaikuru oguahêvo ijypýpe, iñipytûmba ijerére
ha ndohechai hikuái moôpa okañy Hose.
Ou jevývo Tovatî me, Hose vy’ape omombe’u Pa’ikuerape ojehu’akue chupe ka’aguypýpe,
ha mba’épa ojapose oipopepývo Tupãsyme.
Pa’ikuera oguerohoryeterei pe ojaposeva ha he’i chupe:
-Ejapona mokoi Tupãý ra’anga, patêi tuicháva, tupaópe guãra ha
ambue michîvéva, nde rógape guarã.
Heta ara ohasa rire pe Tupãsy ra’anga michivéva oguereko’ákue hógape Hose,
ojereraha Tupão Ka’akupépe. Ko’ága peve pe ta’anga oime Tupão Ka’akupépe ha upepeve
ojeho opa tendágui poapy jasypokõipe, ojechauka hagua jerovia ha mborayhu Tupãsyme
Tava Tovatime oiko’akue petei ñande ypykuéra hérava Hose ava guaraní
oñemongaraiva’ekue. Ha’e ojapo ta’anga tupãope guarã. Petei jey oho yvyra
rekávo ka’aguýpe. Upépe osê chupe guaikurukuéra, kyhyjepópe oñani pe
ka’aguy mbytére oikuaágui ko’ava ndohayhuiha chupe. Guaikurukuéra
ohupytypotoaite jave ojuka haguã Hosépe, kova oñemoi petei yvyra poguasu kupépe,
oñesu ha oñembo’e tupasýme:
-Chemokañymína ko’a guaikuru resa renondégui, aníkena ehejatei che recha hikuái
Tupãsymi
-Ase ramo ko’agui tekovére, ajapóta ndéve nera’anga yvyrágui, nemomora haguã opavave
oikóva guive ko yvy ape ári.
Tupasý ohendu iñe’ê ha umi guaikuru oguahêvo ijypýpe, iñipytûmba ijerére
ha ndohechai hikuái moôpa okañy Hose.
Ou jevývo Tovatî me, Hose vy’ape omombe’u Pa’ikuerape ojehu’akue chupe ka’aguypýpe,
ha mba’épa ojapose oipopepývo Tupãsyme.
Pa’ikuera oguerohoryeterei pe ojaposeva ha he’i chupe:
-Ejapona mokoi Tupãý ra’anga, patêi tuicháva, tupaópe guãra ha
ambue michîvéva, nde rógape guarã.
Heta ara ohasa rire pe Tupãsy ra’anga michivéva oguereko’ákue hógape Hose,
ojereraha Tupão Ka’akupépe. Ko’ága peve pe ta’anga oime Tupão Ka’akupépe ha upepeve
ojeho opa tendágui poapy jasypokõipe, ojechauka hagua jerovia ha mborayhu Tupãsyme
Ykua "Bolaños"
Peteî jey oikóje pete kyve'ÿ puku oguerúva hendive, ñembyahýi, yuhéi ha opaichagua jehasa'asy; oñuã peteî tenda hérava Ka'asapa.
"Avapaje" oîva guive upérupi ndaikatúi mba'eve ojapo. Umi ñu okaipa, umi mymba ka'aguy ohopa ambue henda gotyo ani haua omano yuhéi ha ñembyahýigui.
Umi ñande ypykuéra ohuerekóva ijeroviaha, nohendúije chupekuéra ñembo'épe ojeruréva. Upéinte aratiri ohesape sapy'a py'a pe ára. Arai peteî teî ojekuaa amar, upeichahgui okaymba jey oshaguicha. Rente Pa'i Avare oembo'e ñandejárape.
Upérõje Pa'i "Bolaños" upe rupi omyasihikni Tupã ñe'ê te'yikuéra apytépe. Ndaha'éi ija'epáva hese umi ñande ypykuéra, oje'égui chupekuéra pe Pa'i ndaha'eiha ñandejára ñe'ê pe oguerúva, ha upévare ojukase hikuái "Bolaños" ha iñirûnguérape.
Peteî ra te'yikuéra, are ndokyvéi rire, ojerure Pa'i "Bolaños" pe omoheñói haua y peteî itatýgui, ha ndojapói ramo upéicha ojukataha chupe. Upe Pa'i ojerovia añetéva Tupã rehe, omaña yvate ha iñe'aite guive ojerure Tupãme ohechauka haua ipokatu umi hese ndojeroviáivape. He'i upéi Pa'i "Bolaños": pemopu'ã pe ita ha peguerekóta y. Omomýire hikui upe ita guasu, hendaguépe opupu sapy'a peteî ykua yvúicha osyrýma y satî itaty pa'u rupi.
Te'yikuéra opyta ijurujái ohechávo ko mba'e guasuete oikóva hesakéura renondépe. Upe rire oñakãity hikuái upe Pa'i renondépe ohechaukáva ipokatu. Upe y osêhague herakuã opárupi; ha ka'asapa-pe katu ndaipóri imandu'a'ÿva "YKUA BOLAÑOS"
Peteî jey oikóje pete kyve'ÿ puku oguerúva hendive, ñembyahýi, yuhéi ha opaichagua jehasa'asy; oñuã peteî tenda hérava Ka'asapa.
"Avapaje" oîva guive upérupi ndaikatúi mba'eve ojapo. Umi ñu okaipa, umi mymba ka'aguy ohopa ambue henda gotyo ani haua omano yuhéi ha ñembyahýigui.
Umi ñande ypykuéra ohuerekóva ijeroviaha, nohendúije chupekuéra ñembo'épe ojeruréva. Upéinte aratiri ohesape sapy'a py'a pe ára. Arai peteî teî ojekuaa amar, upeichahgui okaymba jey oshaguicha. Rente Pa'i Avare oembo'e ñandejárape.
Upérõje Pa'i "Bolaños" upe rupi omyasihikni Tupã ñe'ê te'yikuéra apytépe. Ndaha'éi ija'epáva hese umi ñande ypykuéra, oje'égui chupekuéra pe Pa'i ndaha'eiha ñandejára ñe'ê pe oguerúva, ha upévare ojukase hikuái "Bolaños" ha iñirûnguérape.
Peteî ra te'yikuéra, are ndokyvéi rire, ojerure Pa'i "Bolaños" pe omoheñói haua y peteî itatýgui, ha ndojapói ramo upéicha ojukataha chupe. Upe Pa'i ojerovia añetéva Tupã rehe, omaña yvate ha iñe'aite guive ojerure Tupãme ohechauka haua ipokatu umi hese ndojeroviáivape. He'i upéi Pa'i "Bolaños": pemopu'ã pe ita ha peguerekóta y. Omomýire hikui upe ita guasu, hendaguépe opupu sapy'a peteî ykua yvúicha osyrýma y satî itaty pa'u rupi.
Te'yikuéra opyta ijurujái ohechávo ko mba'e guasuete oikóva hesakéura renondépe. Upe rire oñakãity hikuái upe Pa'i renondépe ohechaukáva ipokatu. Upe y osêhague herakuã opárupi; ha ka'asapa-pe katu ndaipóri imandu'a'ÿva "YKUA BOLAÑOS"
PÓRA
Karai Victorio ha ita’ýra -pytagua mokõivéva- oúkuri Italia-gui ha oġuahẽ rire ñane retãme ojogapo Ypakaraípe. Tuicha ndaje upe yvy ha’ekuéra ojoguava’ekue. Henyhẽte opaichagua yvvrágui, upevakuére omba’apo hikuái yvyra ñekytĩ ha jehepyme’ẽme.
Tuichaitereígui upe yvy ojoguáva, ombovókuri hikuái heta hendápe, péicha oñepyrũ oityraẽ peteĩ hendápe ha upégui ohasa ohóvo ambuépe. Mokõivemínte omba’apo. Sapy’apy’a omoirũjepi chupekuéra karai González ikarretami reheve.
Peteĩ jey ndaje, karai ra’y opu’ãkuri ha ha’eño oho oity haġua yvyra. Upe ára, ha’e oike peteĩ tenda pyahúpe, oĩva peteĩ ysyrymi mboypýri. Oguejy hymba kavaju árigui, omosãingo vosa ogueruhápe hembi’urã, ha’e… upéi katu oiporavo yvyra oity haġua, ha ohoreíma heseve.
Oñepyrũ ndaje, ombota ha ombota, ha upeichaháguinte ohendu máva ombotáva avei ikupépe. Ojere, omaña ha… ndohechái mba’eve. Upémarõ, oñepyrũjeýkuri ombota, ombota, ha ombota, ha vokoike ohendujey ombotáva, ko’áġa ijykére. Ojere, omañajey, ha… ndohechái mba’eve. Oñembotavyeténte ha’e; ha ombojoapyjeýnte hembiapo. Ombota. ombota ha ombotajey, ha neipamírõ ġuarã ohendujeyjeýkuri máva ombotáva avei, áġakatu, henondépe. Upérõ jekoraka’e karai Pirandello ra’y ojesaupi, omaña henonde gotyo, ha… mba’eve ndohechái.
Ñemondýi reheve ojupi hymba kavaju ári ha pya’épeko oipykúi hóga rape. Mba’evete nomombe’úikuri itúvape. “Añeñandu vai”, he’ínte chupe.
Ambue ára, opu’ã ha ohojeýkuri omba’apohaġuáicha. Oġuahẽ upépe ha upeichaiténte avei oikojey hese. Irundy ára pukukue javeve oikókuri upe mba’e karai Pirandello ra’ýre, ha upeichavérõ jepe, mba’evete vera nomombe’úi itúvape.
Upéinte niko, upe ára pohápe, oġuahẽ ndaje oúvo karai González ikarretami reheve. Upe karia’y vaicháku ojeroviavéva hese ha omombe’u chupe hembiasakue. “Oiméne niko póra mba’e, che ra’y”, he’íjekoraka’e chupe karai González.
Oho hikuái mokõive upe tenda peve. Oguejy hikuái. Karai Gonzalez oguapy ijypypete ohenduhaġuáicha oimeraẽ mba’e. Mitãkaria’ymi katu, jepiverõguáicha, oñepyrũ ombota yvyra oity haġua. Ombota, ombota ha ombota, ha upeichaháguinte ohendu máva ombotáva ikupépe. Opóvoi ha he’i karai González-pe: “Rehendúpara’e”. “Nahániri. Nahendúi mba’eve”, he’íkuri karai González, ha upéi ombojoapy: “Oiméne niko nderehe ojeroviave, upévare ndévente oñeñandukáhina”, ha upéi he’ive: “Jagueruva’erã karai Pa’i ha ñañembo’e hese”.
Karai ra’y omhohováikuri kóicha: “Cherehénteramo ikatu jagueru, áġakatu che ru ndoipotamo’ãi. Ha’e niko ndogueroviái ko’ã mba’e”. Oújeko mitãkaria’y ha karai González heta oñomongeta karai Pirandello ndive, ha heta oñomongeta rire osẽkuri omonei chupekuéra.
Ko’ẽmi rehe oúma karai Pa’i ha hendive heta tapicha tekorei ha omomba’eguasúva umi mba’e. Oñembo’ejoaite hikuái, ha opakuévo ñembo’eguasu, Pa’i ohovasa upe tenda ha ohypýi ykaraipyrépe. Henonde, mokõive ijyke ha ikupe gotyo ohovasa ha ohypýikuri; ha upeichahápe ohecha hikuái mba’éichapa peteĩ hendápe otimbo pe yvy, hendy’imi tata, ha upéi katu ogue. Oguetevoi.
Oñemboja hikuái, ha’e… mokõi kuimba’e ndaje osẽkuri he’i upérõ: “Jajo’óna, oiméne niko Pláta Yvyguy mba’e”. Oñepyrũkuri ojo’o ha oimo’ã’ỹre ojuhu hikuái peteĩ kuña rete kanguekue. Tuicha oñemondýi ha’ekuéra. Karai Pa’i he’íkuri: “Jagueraháta, ha’e … ñañotỹta Tupão korapýpe”. Ha upeichaite jekoraka’e ojapo hikuái.
Ambue ára ko’ẽme, ohojeýkuri karai ra’y oity haġua yvyra. Ombota, ombota, ha ombota, ha’e… oity yvyra. Mba’evéma nohenduvéi.
Karai Victorio ha ita’ýra -pytagua mokõivéva- oúkuri Italia-gui ha oġuahẽ rire ñane retãme ojogapo Ypakaraípe. Tuicha ndaje upe yvy ha’ekuéra ojoguava’ekue. Henyhẽte opaichagua yvvrágui, upevakuére omba’apo hikuái yvyra ñekytĩ ha jehepyme’ẽme.
Tuichaitereígui upe yvy ojoguáva, ombovókuri hikuái heta hendápe, péicha oñepyrũ oityraẽ peteĩ hendápe ha upégui ohasa ohóvo ambuépe. Mokõivemínte omba’apo. Sapy’apy’a omoirũjepi chupekuéra karai González ikarretami reheve.
Peteĩ jey ndaje, karai ra’y opu’ãkuri ha ha’eño oho oity haġua yvyra. Upe ára, ha’e oike peteĩ tenda pyahúpe, oĩva peteĩ ysyrymi mboypýri. Oguejy hymba kavaju árigui, omosãingo vosa ogueruhápe hembi’urã, ha’e… upéi katu oiporavo yvyra oity haġua, ha ohoreíma heseve.
Oñepyrũ ndaje, ombota ha ombota, ha upeichaháguinte ohendu máva ombotáva avei ikupépe. Ojere, omaña ha… ndohechái mba’eve. Upémarõ, oñepyrũjeýkuri ombota, ombota, ha ombota, ha vokoike ohendujey ombotáva, ko’áġa ijykére. Ojere, omañajey, ha… ndohechái mba’eve. Oñembotavyeténte ha’e; ha ombojoapyjeýnte hembiapo. Ombota. ombota ha ombotajey, ha neipamírõ ġuarã ohendujeyjeýkuri máva ombotáva avei, áġakatu, henondépe. Upérõ jekoraka’e karai Pirandello ra’y ojesaupi, omaña henonde gotyo, ha… mba’eve ndohechái.
Ñemondýi reheve ojupi hymba kavaju ári ha pya’épeko oipykúi hóga rape. Mba’evete nomombe’úikuri itúvape. “Añeñandu vai”, he’ínte chupe.
Ambue ára, opu’ã ha ohojeýkuri omba’apohaġuáicha. Oġuahẽ upépe ha upeichaiténte avei oikojey hese. Irundy ára pukukue javeve oikókuri upe mba’e karai Pirandello ra’ýre, ha upeichavérõ jepe, mba’evete vera nomombe’úi itúvape.
Upéinte niko, upe ára pohápe, oġuahẽ ndaje oúvo karai González ikarretami reheve. Upe karia’y vaicháku ojeroviavéva hese ha omombe’u chupe hembiasakue. “Oiméne niko póra mba’e, che ra’y”, he’íjekoraka’e chupe karai González.
Oho hikuái mokõive upe tenda peve. Oguejy hikuái. Karai Gonzalez oguapy ijypypete ohenduhaġuáicha oimeraẽ mba’e. Mitãkaria’ymi katu, jepiverõguáicha, oñepyrũ ombota yvyra oity haġua. Ombota, ombota ha ombota, ha upeichaháguinte ohendu máva ombotáva ikupépe. Opóvoi ha he’i karai González-pe: “Rehendúpara’e”. “Nahániri. Nahendúi mba’eve”, he’íkuri karai González, ha upéi ombojoapy: “Oiméne niko nderehe ojeroviave, upévare ndévente oñeñandukáhina”, ha upéi he’ive: “Jagueruva’erã karai Pa’i ha ñañembo’e hese”.
Karai ra’y omhohováikuri kóicha: “Cherehénteramo ikatu jagueru, áġakatu che ru ndoipotamo’ãi. Ha’e niko ndogueroviái ko’ã mba’e”. Oújeko mitãkaria’y ha karai González heta oñomongeta karai Pirandello ndive, ha heta oñomongeta rire osẽkuri omonei chupekuéra.
Ko’ẽmi rehe oúma karai Pa’i ha hendive heta tapicha tekorei ha omomba’eguasúva umi mba’e. Oñembo’ejoaite hikuái, ha opakuévo ñembo’eguasu, Pa’i ohovasa upe tenda ha ohypýi ykaraipyrépe. Henonde, mokõive ijyke ha ikupe gotyo ohovasa ha ohypýikuri; ha upeichahápe ohecha hikuái mba’éichapa peteĩ hendápe otimbo pe yvy, hendy’imi tata, ha upéi katu ogue. Oguetevoi.
Oñemboja hikuái, ha’e… mokõi kuimba’e ndaje osẽkuri he’i upérõ: “Jajo’óna, oiméne niko Pláta Yvyguy mba’e”. Oñepyrũkuri ojo’o ha oimo’ã’ỹre ojuhu hikuái peteĩ kuña rete kanguekue. Tuicha oñemondýi ha’ekuéra. Karai Pa’i he’íkuri: “Jagueraháta, ha’e … ñañotỹta Tupão korapýpe”. Ha upeichaite jekoraka’e ojapo hikuái.
Ambue ára ko’ẽme, ohojeýkuri karai ra’y oity haġua yvyra. Ombota, ombota, ha ombota, ha’e… oity yvyra. Mba’evéma nohenduvéi.
Kurusu Isabel
Oiko ndaje ñorãirõ guasu aja, Cerro Corápe. Upe peve oguahê peteî kuñakarai hérava Isabel ha imembykuña`’i. Hetaiterei oî omanóva upe ñorãirõme, mbovy tekove opyta, umíva apytépe oî Isabel ha imembykuña’i, avei kuimba’e ha kuña iñembyahýi ha ijy’uheijoáva.
Péicha, oîháicha, oñepyrû oipykúi tape oguahê haguãicha Concepción peve, opytáva 50 légua upégui. Pe tapére heta oî ho’áva kane’õgui, oî avei omanóva y’uhéi ha ñembyahýigui.
Mbyry’ai’eterei umi árape, pe yvy haku, ha’ekuéra katu pynandi oguata, heta ohasa asy. Hetaiterei árama ndaje ndokyveihague upe rupi.
Namombyryvéima, oguahêmbotáma hikuái, Isabel ha imembykuña’i ndive oho peteî karai tujami oñemoñe’ê ha oipytyvõva chupekuéra. Peteî ára asajepotáma gotyo Isabel ho’a, oñeñandu vai, hoy’useterei. Pe karai omoñeno peteî yvyramáta guýpe opytu’umi haguã ha ojerure pe mitãme oho haguã ogueru y isýpe guarã.
Oguahê jeývo pe mitãkuña’i hasê isy rete ypýpe.
Pe tendápe omohenda hikuái peteî kurusu ha oñemombe’u upe araite guive oipytyvõha opavave umi ojeroviávape hese.
MOMBE`UPY KA`A
Oikóje raka'e peteï karai ohayhuetereíva itajýra peteïme. Peteï mitãkuña iporã ha imarangatúva. Itúva hakate’ÿeterei hese ha ndoikuaái mba'épa ojapóta ani haguã ojehu chupe mba'eve ivaíva ha ha`’e oikuaa ko yvy apére oïha heta tekove ñaña. Upévare pe karai ogueraha mombyry itajýrape okyhyjégui umi mba'e vaígui, oho avei hendive hembireko. Heta oguata rire oike hikuái peteï ka'aguy tuichávape ha upépe opyta oiko haguã.
Upépe upe karai oñemity ha sapy'ánte oï ára ndoguerekóiha mba'éve ho'uarã, upéicha ramo oheka ka'aguýre yva térã eíra ho'u haguã.
Heta ára upéicha ohasa asy. Ko'ã mba'e nomokangýi chupekuéra ha ko'ë ko'ërente oñemityve hikuái. Peteï jey oguahë hogapekuéra peteï karai tujami ha he'i óga járape: -Ikatúpa apytami ko pyhare akemi pende rógape?
Omoneï chupe óga jára ha he'i itajýrape: -Tereho che rajy, umi mba'e mimi jarekóva ñane rembi'urã eme'ë ko karaípe, oimearã niko iñembyahýi.
Ha upéicha ome'ëmba umi mba'e oguerekomíva upe karai poriahúpe.
Upéi ko'ë rire pe karai ojekuaauka óga járape, ha'e ha'eha Ñandejára remimbou. He'i óga járape:
-Ñandejára niko ohepyme'ëse ndéve reñangareko porã rehe nde rajýre. Ani haguã ojehu chupe mba'eve ivaíva ha omano'y haguãaraka'eve, ajapóta chugui ka'avo. Ko ára guive ñahenóita chupe “Ka'a”. Heta mba'e vai ha iporãva ikatúta ko'águi ojejapo. Nde rajy araka'eve nomano mo'ãi, oñekytimba ramo jepe hakã, heñói pyahu jevýta ha iporãvéta. Ha péicha, ko mitãkuña porãgui oiko raka'e pe mba'e ojepurúva heta mba'érã ha ojekuaáva opa rupi, hérava ka'a.
Oikóje raka'e peteï karai ohayhuetereíva itajýra peteïme. Peteï mitãkuña iporã ha imarangatúva. Itúva hakate’ÿeterei hese ha ndoikuaái mba'épa ojapóta ani haguã ojehu chupe mba'eve ivaíva ha ha`’e oikuaa ko yvy apére oïha heta tekove ñaña. Upévare pe karai ogueraha mombyry itajýrape okyhyjégui umi mba'e vaígui, oho avei hendive hembireko. Heta oguata rire oike hikuái peteï ka'aguy tuichávape ha upépe opyta oiko haguã.
Upépe upe karai oñemity ha sapy'ánte oï ára ndoguerekóiha mba'éve ho'uarã, upéicha ramo oheka ka'aguýre yva térã eíra ho'u haguã.
Heta ára upéicha ohasa asy. Ko'ã mba'e nomokangýi chupekuéra ha ko'ë ko'ërente oñemityve hikuái. Peteï jey oguahë hogapekuéra peteï karai tujami ha he'i óga járape: -Ikatúpa apytami ko pyhare akemi pende rógape?
Omoneï chupe óga jára ha he'i itajýrape: -Tereho che rajy, umi mba'e mimi jarekóva ñane rembi'urã eme'ë ko karaípe, oimearã niko iñembyahýi.
Ha upéicha ome'ëmba umi mba'e oguerekomíva upe karai poriahúpe.
Upéi ko'ë rire pe karai ojekuaauka óga járape, ha'e ha'eha Ñandejára remimbou. He'i óga járape:
-Ñandejára niko ohepyme'ëse ndéve reñangareko porã rehe nde rajýre. Ani haguã ojehu chupe mba'eve ivaíva ha omano'y haguãaraka'eve, ajapóta chugui ka'avo. Ko ára guive ñahenóita chupe “Ka'a”. Heta mba'e vai ha iporãva ikatúta ko'águi ojejapo. Nde rajy araka'eve nomano mo'ãi, oñekytimba ramo jepe hakã, heñói pyahu jevýta ha iporãvéta. Ha péicha, ko mitãkuña porãgui oiko raka'e pe mba'e ojepurúva heta mba'érã ha ojekuaáva opa rupi, hérava ka'a.
- ÑE`ENGA
- Aikovéko aína pa`i ou peve, he`i ndaje ryguasu ikomadrepe
- Ajépa ro`y, he`i la ikampera pyahúva
- Al pelo, he`i ky
- Algo es algo he`i, iélo orambosa va`ékue
- Algo es algo, he`i ñati`ü okuarurö marpe
- Amano va`érä che kaprichope, he`i kururu okrusarö rrúta
- Anike che jopy ha cheataka, haké akapune, he`i mbusia
- Anike che jopy vai, he`i susu`a
- Anike chemombe`u, he`ije ojepilláva
- Anive chembopuka, he`i ipaladar ompeña va`ékue
miércoles, 21 de mayo de 2014
“Ñande Ypykuéra” Narciso R. Colmán mba’éva
Rupavẽ ha Sypavẽ imemby mbohapy kuimba’e ha heta kuña. Umi ojeikuaavéva apytépe oĩ: Tume Arandu, ikatupypyrýva, ojeikuaáva arandu túvaramo, oúva ichupe yvágagui; ha’e Pa’i Sume mombe’upykuéragui. Marangatu, ha’éva Kerana ru. Japeusa, heñóiva ipýguio, ha’e memby hekovaíva, opamba’e oñepyrũ ojapo hapykuéguio. Hogayguakuéra ndaija’éi hese ome’ẽ haguére ojavývo heindy Yrasẽmape pohãvai; upéi oñapymi ýpe ha omano, hetégui oiko japeusa, ha péicha oiko hapykue gotyo opaite árama. Kuñanguéra apytépe oĩ: Porãsy, he’iháicha héra porã sy, imbaretéva. Guarasyáva, o’yta kuaáva, omendáva Karive ndive, herajo’áva Paragua (Raza Guarani ypykue). Tupinamba, avei imbaretéva omenda Mba’erory ndive, herajo’áva Amaraso, Paragua ryke (Raza Tupi ypykue), Yrasẽma, ysyry purahéi, iñe’ẽ puasyetéva, ombopu porãitéva mbaraka. Ohasávo ary…atýpe oĩ peteĩ kuñataĩ ndeporãva ha’éva Kerana, Marangatu rajy, Tau, ha’éva aña ñemoñare oñembokíva hese, ha ojerováva karia’y nde porãvape ha omondaséva kuñataĩme; oñemoinge Angatupyry, imarangatu rekóva, oñangareko hag̃ua hese. Oñorãirõ pokõi ára pukukue, pyhare jepe ha osẽ itenonde Tau, oipytyvõ ichupe Pytajovái, heko ñañáva, imbarete ha oñorãirõ kuaáva. Tau ha Kerana ári ho’a Tupã ñe’ẽpochy ha upévare omoñemoña hikuái pokõi tekove ndevaipajepéva ha’éva: Teju Jagua, Mbói Tu’ĩ, Moñái, Jasy Jatere, Kurupi, Ao Ao y Luisõ.
Teju Jagua: Hete ojogua umi teju tuichávape, ha oguereko pokõi jagua akã. Kóva ha’e Tau ha Kerana memby ypykue. Hete tuichágui ndaikatúi oipuru mbarete oguerekóva. Okaru yvakuéra, eirete oguerúva chupe ipehẽngue Jasy Jatere.
Mbói Tu'ĩ: Kóva ha’e Tau ha Kerana memby mokõiha, hete mbói ha iñaka tu’ĩ. Oje’émi hese Ha’eha mba’e he’õ rerekuára. Avei ha’e pira, mbusu, ysapy ha yvoty ñangarekohára.
Moñái: Kóva hina Tau ha Kerana memby mbohapyha. Ñu ha yvytu jára, ipokovívare ha mondaháre oñangareko ha oipytyvõ. Omondáva omono’õ Cerro Yyytykuápe, ko’ag̃a hérava Cerro Kavaju Atyrápe. Avare Tume ohapyva’ekue itakuápe ha upe guive opyta héra Moñaikuare.
Jasy Jatere: Kóva hina Tau ha Kerana memby irundyha. Ko mitã’i yvágaicha hesa hovy asy ha kuarahy mimbícha iñakãrague sa’yju. Og̃uahẽvo asajepyte ndaje osẽ omosarambi mborayhu ha tetia’e. Oje’e hese opívo oguataha ha oguerekoha ipópe ka’a rakã pehẽngue ome’ẽva ichupe mba’ekuaaita. Oipurúva oguerokañy hag̃ua mitã oguaraháva ipehẽngue Ao-Ao.
Kurupi: Kóva hina Tau ha Kerana memby poha. Karia’y karape oikóva asajepyte ka’aguýre ñemiháme. Oikóje ohapera’arõ mitãkuña osẽva asajerei hógagui, Kurupi ojuráne katuete ha ogueraha ka’aguy hesakãhápe kapi’ipe rovyũ ha hyakuãvureíva ári orairõ ombotarova térã ojuka peve.
Ao Ao: Kóva hina Tau ha Kerana memby poteĩha. Oje’e Ao Ao oikoha kure ka’aguýramo ha ijatýha hendivekuéra; oiko hag̃ua oñondive kuimba’e ro’o rapykuéri. Ndaje kuimba’ekuéra ojehekýi hag̃ua Ao Aógui, ojupí yvyra raka rehe; ha upéicha jave Ao Ao ojo’o yvy ha oity yvyra, ho’u hag̃ua kuimba’e.
Luisõ: kóva hina Tau ha Kerana memby pokõiha. Ojogua peteĩ jaguápe; ivai, hesa vera ha iñakãguasu. Pyharepyte vove oho ojapajeréi te’ongue ári, upévare hesa’yju ha ine. Oĩramo kuña imembýva pokõi kuimba’e, pe ipahaguéva ha’eva’erã katuete Luisõ. Pyhare reñandúramo oñarõva ha opoko nde py ipo ro’ysãme, ha’e Luisõ nemomarandúva nde ára paha.
Referencias
Rupavẽ ha Sypavẽ imemby mbohapy kuimba’e ha heta kuña. Umi ojeikuaavéva apytépe oĩ: Tume Arandu, ikatupypyrýva, ojeikuaáva arandu túvaramo, oúva ichupe yvágagui; ha’e Pa’i Sume mombe’upykuéragui. Marangatu, ha’éva Kerana ru. Japeusa, heñóiva ipýguio, ha’e memby hekovaíva, opamba’e oñepyrũ ojapo hapykuéguio. Hogayguakuéra ndaija’éi hese ome’ẽ haguére ojavývo heindy Yrasẽmape pohãvai; upéi oñapymi ýpe ha omano, hetégui oiko japeusa, ha péicha oiko hapykue gotyo opaite árama. Kuñanguéra apytépe oĩ: Porãsy, he’iháicha héra porã sy, imbaretéva. Guarasyáva, o’yta kuaáva, omendáva Karive ndive, herajo’áva Paragua (Raza Guarani ypykue). Tupinamba, avei imbaretéva omenda Mba’erory ndive, herajo’áva Amaraso, Paragua ryke (Raza Tupi ypykue), Yrasẽma, ysyry purahéi, iñe’ẽ puasyetéva, ombopu porãitéva mbaraka. Ohasávo ary…atýpe oĩ peteĩ kuñataĩ ndeporãva ha’éva Kerana, Marangatu rajy, Tau, ha’éva aña ñemoñare oñembokíva hese, ha ojerováva karia’y nde porãvape ha omondaséva kuñataĩme; oñemoinge Angatupyry, imarangatu rekóva, oñangareko hag̃ua hese. Oñorãirõ pokõi ára pukukue, pyhare jepe ha osẽ itenonde Tau, oipytyvõ ichupe Pytajovái, heko ñañáva, imbarete ha oñorãirõ kuaáva. Tau ha Kerana ári ho’a Tupã ñe’ẽpochy ha upévare omoñemoña hikuái pokõi tekove ndevaipajepéva ha’éva: Teju Jagua, Mbói Tu’ĩ, Moñái, Jasy Jatere, Kurupi, Ao Ao y Luisõ.
Teju Jagua: Hete ojogua umi teju tuichávape, ha oguereko pokõi jagua akã. Kóva ha’e Tau ha Kerana memby ypykue. Hete tuichágui ndaikatúi oipuru mbarete oguerekóva. Okaru yvakuéra, eirete oguerúva chupe ipehẽngue Jasy Jatere.
Mbói Tu'ĩ: Kóva ha’e Tau ha Kerana memby mokõiha, hete mbói ha iñaka tu’ĩ. Oje’émi hese Ha’eha mba’e he’õ rerekuára. Avei ha’e pira, mbusu, ysapy ha yvoty ñangarekohára.
Moñái: Kóva hina Tau ha Kerana memby mbohapyha. Ñu ha yvytu jára, ipokovívare ha mondaháre oñangareko ha oipytyvõ. Omondáva omono’õ Cerro Yyytykuápe, ko’ag̃a hérava Cerro Kavaju Atyrápe. Avare Tume ohapyva’ekue itakuápe ha upe guive opyta héra Moñaikuare.
Jasy Jatere: Kóva hina Tau ha Kerana memby irundyha. Ko mitã’i yvágaicha hesa hovy asy ha kuarahy mimbícha iñakãrague sa’yju. Og̃uahẽvo asajepyte ndaje osẽ omosarambi mborayhu ha tetia’e. Oje’e hese opívo oguataha ha oguerekoha ipópe ka’a rakã pehẽngue ome’ẽva ichupe mba’ekuaaita. Oipurúva oguerokañy hag̃ua mitã oguaraháva ipehẽngue Ao-Ao.
Kurupi: Kóva hina Tau ha Kerana memby poha. Karia’y karape oikóva asajepyte ka’aguýre ñemiháme. Oikóje ohapera’arõ mitãkuña osẽva asajerei hógagui, Kurupi ojuráne katuete ha ogueraha ka’aguy hesakãhápe kapi’ipe rovyũ ha hyakuãvureíva ári orairõ ombotarova térã ojuka peve.
Ao Ao: Kóva hina Tau ha Kerana memby poteĩha. Oje’e Ao Ao oikoha kure ka’aguýramo ha ijatýha hendivekuéra; oiko hag̃ua oñondive kuimba’e ro’o rapykuéri. Ndaje kuimba’ekuéra ojehekýi hag̃ua Ao Aógui, ojupí yvyra raka rehe; ha upéicha jave Ao Ao ojo’o yvy ha oity yvyra, ho’u hag̃ua kuimba’e.
Luisõ: kóva hina Tau ha Kerana memby pokõiha. Ojogua peteĩ jaguápe; ivai, hesa vera ha iñakãguasu. Pyharepyte vove oho ojapajeréi te’ongue ári, upévare hesa’yju ha ine. Oĩramo kuña imembýva pokõi kuimba’e, pe ipahaguéva ha’eva’erã katuete Luisõ. Pyhare reñandúramo oñarõva ha opoko nde py ipo ro’ysãme, ha’e Luisõ nemomarandúva nde ára paha.
Referencias
Pombero karai Pyhare
ikarape, hete haguepáva, oturuñe´ê po´i.
Oiko tatakuápe, ho´u guaripóla ha opita timbo pety rogue.
Nde rayhurô katuete ne pytyvô, nahániriro katu nde japi itápe.
Pombéro ha´e kuri petei ava ñande ypykue ikatupyryetereíva ha ohendúva opa mba´e mombyry
guive , petei árape ohendu petei mba´e ivaiva ha upéva ha´e omombe´u jerokyhápe, osênguévo
upégui tapicha aña oñakarama hese ha oñapyti ñu perô mbytépe upépe ha´e oñeñoty
ijajura guive ha omano mboyve oha´aheta guyra saitépe, leô, ka´i ha opa mymba oiva ko yvora ári.
Omano asy Pombéro ha upe guive opyta iñe´â ko yvy ape ári oikundaha ha upe pyhare oguahêvo
Pombéro ojeheróva opiâ opiâ ha oguata pytûmbyre oheka umi tapicha ojuka asýva´ekue ichupe
upévare Karai Pyhare ojeheróva Pombéro Pyharénte osêva.
Aníke esê pyhare ...háke Pombéro!!!
Ohai Estela Segovia de Villamayor
ikarape, hete haguepáva, oturuñe´ê po´i.
Oiko tatakuápe, ho´u guaripóla ha opita timbo pety rogue.
Nde rayhurô katuete ne pytyvô, nahániriro katu nde japi itápe.
Pombéro ha´e kuri petei ava ñande ypykue ikatupyryetereíva ha ohendúva opa mba´e mombyry
guive , petei árape ohendu petei mba´e ivaiva ha upéva ha´e omombe´u jerokyhápe, osênguévo
upégui tapicha aña oñakarama hese ha oñapyti ñu perô mbytépe upépe ha´e oñeñoty
ijajura guive ha omano mboyve oha´aheta guyra saitépe, leô, ka´i ha opa mymba oiva ko yvora ári.
Omano asy Pombéro ha upe guive opyta iñe´â ko yvy ape ári oikundaha ha upe pyhare oguahêvo
Pombéro ojeheróva opiâ opiâ ha oguata pytûmbyre oheka umi tapicha ojuka asýva´ekue ichupe
upévare Karai Pyhare ojeheróva Pombéro Pyharénte osêva.
Aníke esê pyhare ...háke Pombéro!!!
Ohai Estela Segovia de Villamayor
TEJU JAGUA
Teju Jagua ndajeko siéte iñakã, jaguarete meméva, ha hete katu teju ndetuichapa jepéva. Ijape hatã, ipyko’ẽmba, ha omimbi ojogua órogui ijapopyrépe. Iñakãnguéra katu ndaje, Arca de Noéicha, oĩ pytãva, hũva, sa’yjúva, hovýva, opáichagua kolor oĩ, ha hãimbiti joa omaña ágotyo pégotyo hikuái. Ndahesa’ỹiri ndaje. Hesa reínte. Hendaguépe ojekuaa tata mymýi ogue’ỹva, ha ha’etévaicha osẽtava okápe omyendypa ojuhúva guive hapépe.
Mavave ndoikuaái mamópa oiko. Katu oje'e hese oikoha peteĩ ka'aguy iporãitereívape, aipo Jaguarón sérro gotyo, ha upépe ha'e oguardia ponoike mavave oike. Upépe ndaje ndaipóri yvyra hi’a’ỹva. Ha ijerépe oĩ peteĩ yvy kandu paje, ysyry potĩ akã ári, ha upépe Teju Jagua okaru. Upe yvy kandu pajégui ndaje opupu eirete sa’yju asýva, imba’erã voi omoĩva chupe huvicha upépe. Ha upéva ndaje Añaite voi. Ha pe eíra ndaje opupu ha'e iñembyahýi javénte. Hyguatã Teju Jagua ha oñemboty jeýma la eíra kua.
Sapy’ánte oñehendu oguahúramo, omboryryipa yvy, ombojaparo ita hamba’e, péicha ku amenáso oky gota jave hína. Ha upéi opu’ãma yvytu atã, umi hũva, oje'éva imbytépe ouha Añaite voi.
Teju Jagua rehe jeko ndaipóri yvypóra omaña va’erã. Ha oiméramo sapy’ánte ojapóva, uperire opytáma ndohechavéi. Pytũguãpema
Teju Jagua ndajeko siéte iñakã, jaguarete meméva, ha hete katu teju ndetuichapa jepéva. Ijape hatã, ipyko’ẽmba, ha omimbi ojogua órogui ijapopyrépe. Iñakãnguéra katu ndaje, Arca de Noéicha, oĩ pytãva, hũva, sa’yjúva, hovýva, opáichagua kolor oĩ, ha hãimbiti joa omaña ágotyo pégotyo hikuái. Ndahesa’ỹiri ndaje. Hesa reínte. Hendaguépe ojekuaa tata mymýi ogue’ỹva, ha ha’etévaicha osẽtava okápe omyendypa ojuhúva guive hapépe.
Mavave ndoikuaái mamópa oiko. Katu oje'e hese oikoha peteĩ ka'aguy iporãitereívape, aipo Jaguarón sérro gotyo, ha upépe ha'e oguardia ponoike mavave oike. Upépe ndaje ndaipóri yvyra hi’a’ỹva. Ha ijerépe oĩ peteĩ yvy kandu paje, ysyry potĩ akã ári, ha upépe Teju Jagua okaru. Upe yvy kandu pajégui ndaje opupu eirete sa’yju asýva, imba’erã voi omoĩva chupe huvicha upépe. Ha upéva ndaje Añaite voi. Ha pe eíra ndaje opupu ha'e iñembyahýi javénte. Hyguatã Teju Jagua ha oñemboty jeýma la eíra kua.
Sapy’ánte oñehendu oguahúramo, omboryryipa yvy, ombojaparo ita hamba’e, péicha ku amenáso oky gota jave hína. Ha upéi opu’ãma yvytu atã, umi hũva, oje'éva imbytépe ouha Añaite voi.
Teju Jagua rehe jeko ndaipóri yvypóra omaña va’erã. Ha oiméramo sapy’ánte ojapóva, uperire opytáma ndohechavéi. Pytũguãpema
martes, 20 de mayo de 2014
Kaso ñembombeu: jasy jatere niko hovatavy hina
Pètei karai, hembireko ha ita yramimi oikova ekue ysyry sakame,
tavai oiva ka´asapapè. Upepe ojogapò kuri hikuei ha omba apò kokuepè. Mbohapy mita jeko oguereko,
ha mbohapyve iñakahata, hetiae ha hesai. Kaloi ndaje upè iñakahataveva umi
mbohapy mitai apytepè.
Ndojoguaiete Robertito ha maria´ipe., ko´a
moko´i katu imarangatuvevoi.Kola’i ndopytai petei hendape ‘’sevo’i ,he’imiva’era
chupe umi iñirumimi. Sapy’ante okañymiva’era hogagui .Oho ha ka’arupytu rupi
oujey. Upeichavero jepe,ndoui ha ndohoi kola’ipe,
ÑE`ËNGA ( DICHOS)
- A medidake ndokyvéi oky aguï, he`i ndaje mbya
- A su orden he`i sepulturéro ipiola pyahúva
- Acá hay gato encerrado, he`i mbarakaja hyeguasurö
- Adios mundo cruel he`i, ju`i ojepoirö posope
- Agänte chehentemanóva`erä, he`i la ka`ay he`ëme noñekombidai va`ékue veloriohápe
- Ägante ojere porä jeÿne chéve, he`i ipóncho savanáva
- Aguapyhápe voi aju, he`i kururu, ojofreserö chupe asiénto
- Ahama he`i trúko ra`äha
- Aháta aju , he`i osóva
- Ahechagui reinte , he`i mondaba
- Ahi esta el golpe, he`i iñakajekáva
- Aichejaranga, he`i la imembu piruva
- Aiko reinteko, he`i guaguï korpiño
Kóva hina tau
ha kerana memby pokoiha. Ojogua petei jaguápe ivai ,hesa vera ha iñakaguasu.
Pyharepyte vove oho ojapajeréi te’ongue ári, upévare hesa’yju ha ine oiramo
kuña imembýva pokoi kuimba’e , pe ipahaguéva
ha’eva’era katuete luiso. Pyhare reñandúramo oñarova ha opoko nde py ipo
ro’ysame , ha’e luiso nemomarandúva nde ára paha.
Suscribirse a:
Entradas (Atom)